Loša prehrana slabo vrijednim prehrambenim proizvodima glavni je uzrok većini bolesti modernog čovjeka. Zato se i govori o bolestima uvjetovanim civilizacijskim stupnjem razvoja. To su ponajprije reuma, problemi u izmjeni tvari, srčane bolesti i druge. One, naime, pogađaju čovjeka našeg vremena zahvaljujući diktatu prehrambene industrije koja se, u prvom redu, vodi interesom dobiti.
Mnogi prehrambeni proizvodi što se nude u trgovinama, istina, bogati su hranjivim sastojcima kao što su bjelančevine, masti i ugljikohidrati, međutim, u njima nedostaju, odnosno nisu dovoljno zastupljeni, za ljudski organizam brojni vitalni sastojci kao što su vitamini, minerali, enzimi i drugi. Upravo zbog toga se nameće nužnost uravnotežene i uz proizvode prirode vezane prehrane. Ona bi trebala postati dio svakodnevne prehrane kako bi tijelo održalo, odnosno vratilo zdravlje i snagu.
Loša prehrana – umjetno proizvedena hrana
Punovrijedna hrana je najbolja zaštita. Punovrijednu hranu najvećim dijelom čine proizvodi prirode, koji pored hranjivih sastojaka sadrže i vitalne elemente za ljudsko zdravlje. Za razliku od umjetno proizvedene hrane koja nas čini bolesnima, prirodna hrana jača tijelo i mobilizira obrambeni mehanizam, podiže njegovu snagu i izdržljivost, potiče lučenje štetnih tvari i budi životnu radost.
Da biste tijelu osigurali bitne elemente za njegovo zdravlje i snagu, na vašem bi se jelovniku trebali redovito nalaziti voće, povrće, zrnata hrana, svježe žitarice i prirodne masti kao što su vrhnje, maslac i ulja dobivena hladnim prešanjem. Dio hrane mora se jesti sirova, budući da tijekom kuhanja nastaju veliki gubici hranjivih tvari.
Bjelančevine životinjskog podrijetla – nepotrebne
Još i danas mnogi vjeruju da je korištenje prehrambenih proizvoda kao što su meso, kobasice, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi nužnost da bi se pokrile dnevne potrebe tijela za bjelančevinama. To stajalište je već odavno zastarjelo. Naime, brojna istraživanja su pokazala da su ljudi koji koriste vegetarijanski način prehrane mnogo zdraviji od onih koji koriste meso. Istina, biljne bjelančevine nemaju istu strukturu kao one životinjskog podrijetla. No, kombinacija bjelančevina biljnog podrijetla, raznih žitarica i povrća, ipak garantiraju dovoljnu opskrbu tijela, pod pretpostavkom da se na jelovniku nađe svježa i sirova hrana.
Dobra probava počinje već pri jelu
O kvaliteti i vrijednosti hrane, pored izbora namirnica, odlučuju i navike uzimanja jela. Uzimanje jela u žurbi opterećuje probavu. Rezultat toga su često osjećaj nadutosti i plinovi u debelom crijevu. Zbog toga je nužno sva jela temeljito sažvakati. Na taj način jelo dobiva na okusu, olakšava se probava i bolje se regulira apetit.
Loša probava – obezvrijeđene namirnice
Postupci kuhanja, pečenja, konzerviranja, pasteriziranja, homogeniziranja i drugi načini pripreme obezvređuju prvobitnu kvalitetnu hranu pretvarajući je u manje vrijednu. Zbog pomanjkanja vitalnih elemenata u hrani, ljudsko ih tijelo više nem ože koristiti na odgovarajući način. Rezultat su civilizacijske bolesti o kojima je bilo riječi na početku teksta. Zbog toga je preporučljivo, koliko je to najviše moguće, takvu hranu – izbjegavati.
