Pravilna prehrana – temelj dugovječnosti
Da bismo maksimalno iskoristili vrijednost biljaka u prehrani, morali biste znati kada ih treba ubirati i jesti i kojem one planetu pripadaju. Jedino tako one mogu vjerno prenijeti vibracije Svemira što povoljno utječu na zdravlje čovjeka. Čak 90 posto biljnih sastojaka čine voda i razni spojevi plinova, dok mineralni sastojci, količinski gledano, čine zanemarivi dio. S obzirom da su voda i zrak osjetljivi i podložni vibracijama svih vrsta, to svemirske sile djeluju na biljke osobito učinkovito. One, dakle, vjerno prenose ritam Svemira i cikličke utjecaje što proizlaze od Sunca putem fotosinteze, a od Mjeseca putem klijanja i rasta. Pored toga, Zemlji najbliža nebeska tijela Mjesec, Merkur i Venera, djeluju poticajno na izmjenu tvari preko vapna u tlu. Oni udaljeniji, Mars, Jupiter i Saturn djeluju preko pijeska i kvarca, davajući biljkama aromu, boju, okus i trajnost. U ovome je ključna uloga silicija. Proizvođači kompjutorskih čipova znaju njegovu vrijednost u prijenosu informacija. Na taj su način potvrdili uvjerenje šamana i senzitivaca kako kvarc posreduje u prijenosu jakih duhovnih vibracija.
Biljke – antene usmjerene u Svemir
Biljke su svojevrstan oblik antena s kojima planet Zemlja osluškuje vibracije Svemira. U skladu s takvom tvrdnjom, Švicarac Arthur Hermes upozorava da upravo preko biljaka Svemir djeluje na naše tijelo. Prema tom, kako su ga nazvali, Mudracu s planine, zdrava hrana je zasićena svemirskim vibracijama, pa mi u izvjesnom smislu – jedemo Svemir.
“Biljke preuzimaju svemirske vibracije i pretvaraju ih u oblik pogodan za hranu ljudi i životinja. Zdrava, prirodna hrana, osobito žitarice bogate silicijem, sijane u skladu s ritmom Svemira i gnojene prirodnim gnojivima, prepune su svemirskih sila. Takva hrana daje snagu, otvara put duhovne spoznaje i pobuđuje volju za svladavanjem problema. Ostale vrste hrane u tome su manje uspješne.”, tvrdi ovaj, sada već pokojni, “Paracelzus našeg doba”. Njegov je život dobra potvrda i ilustracija vrijednosti ovakvoga pristupa prehrani. Arthur Hermes je, naime, doživio 96 godina bez većih zdravstvenih tegoba.
Planeti – vladari biljaka
Prema uvriježenoj podjeli, svakom planetu “pripadaju” određene biljke. U pregledu navodimo tek najznačajnije biljke i njihovo pripadanje nekom od planeta.
- Suncu se pripisuju naranča, suncokret, cvjetača, cimet, lovor, glog, angelika.
- Mjesec vlada vinovom lozom, hmeljem, bundevom i drugim vodenastim povrćem.
- Marsu se klanjaju kopriva, hren, kupina, paprika, repa, rotkvica, papar, kao i biljke što sadrže mnogo željeza.
- Merkurova obilježja nose sljez, peršin, mažuran, komorač, plućnjak.
- Jupiterove su biljke čičak, mrkva, šećerna repa, artičoka, maslačak, cikorija, vanilija kao i drugi začini.
- Na Venerinom se popisu nalaze ruža, ružmarin, šipak, ljubica, stolisnik, rusomača, bedrenika, neven, karanfil, bosiljak, tratinčica, lisnato povrće.
- Saturnu pripadaju plavi kupus, celer, blitva, cikla, loboda, cikorija, žalfija, kao i drveće sa grubo naboranom korom.
Kada brati biljke?
Prema opće prihvaćenoj podjeli biljke se dijele, ovisno o njihovim planetarnim svojstvima i planetarnoj pripadnosti, u sedam grupa, kojima odgovara sedam dana u tjednu. U skladu s time, one bi se tih dana trebale nalaziti na vašem jelovniku.
- U ponedjeljak treba ubirati mjesečeve biljke.
- Utorkom se ubiru biljke podložne Marsu.
- Srijeda je određena za biljke kojima vlada Merkur. Njima treba dodati i razne klice, ljekovite biljke, pa i kupus namijenjen liječenju pluća.
- Četvrtak je dan Jupiterovih biljaka, dakle aromatskih, slatkih i začinskih, kao i onih za liječenje pluća.
- Na Venerin dan – petak – na jelovniku se trebaju naći njene biljke. Beru se i biljke namijenjene liječenju uroloških bolesti i genitalnih organa.
- Na dan Saturna, subotu, treba prednost dati upravo povrću kojim on vlada.
- Nedjelja je dan Sunca, pa se, dakle, na jelovniku treba nalaziti i njegovo povrće.
Kako pripremati i kada jesti?
Od bitnog je značaja izvor topline na kojem se priprema jelo. Prema Hermesu, ugljen i plin imaju lijepe, ritmičke ujednačene vibracije. Najbolji učinci se postižu, međutim, sagorijevanjem drva, koje je, kako je tvrdio Hermes, “najzdraviji izvor topline”.
Prema Mudracu s planine, želite li se zdravo hraniti morali biste se pridržavati ritma Svemira, odnosno godišnjeg ritma prirode. Evo što to praktično znači:
- U proljeće treba jesti svježe povrće kako bismo potaknuli izmjenu tvari i nadoknadili manjak vitamina.
- Tijekom ljeta jedite što više lisnatog povrća, jer ono potiče stvaranje krvi.
- U jesen treba jesti jesenske plodove i opskrbiti tijelo dovoljnim količinama vitamina.
- Zimi treba jesti kalorično korjenasto povrće, orahe i sjemenke, koje će tijelu dati dovoljno topline i energije.
Energija boja – od velike koristi
Priroda nam nudi čitav niz boja što povoljno djeluju na organizam u obliku plodova, povrća i korijena. Energija tih boja može nam biti od velike koristi, pa bismo ih stoga trebali uključiti u svakodnevnu prehranu. Evo koje su boje najdjelotvornije u pojedinim vrstama voća i povrća:
- Crvena: jabuka, trešnje, jagode, maline, lubenice, paradajz, crvena paprika, papar, crveni ribizl.
- Narančasta: naranča, mandarine, mango, breskve, jabuke, smokve, šljive, kirbis, narančasta paprika, grah.
- Žuta: banane, limun, grejp, ananas, žuta paprika, luk, krompir, salata endvija, soja, orasi.
- Zelena: grožđe, šljive, limun, kivi, avokado, grah, brokula, paprika, krastavci, kelj, špinat, koleraba, zelje, maslina.
- Plava: plavo grožđe, kupine, smokve, crne bobice, crveni kelj, radič, crveni luk, crne masline, kupine, ribizl.
Astrološki vrtni kalendar
Želite li sijati, odnosno saditi biljke u, astrološki gledano, najbolje vrijeme, trebali biste se pridržavati rasporeda navedenog u kalendaru što slijedi:
UREĐENJE VRTA
2. do 7., 13., 26. i 30. ožujak, 4. do 6., 16. i 22. travanj, 11. svibanj, 7. do 10. rujan i 20. studeni.
SADNJA I SIJANJE LJEKOVITOG BILJA
11. do 17. ožujak, 4. do 8. travanj, 2. do 22. svibanj, 9. do 16. rujan, 8. listopad.
DRVEĆE
Sadnja: 15. do 18. ožujak, 2. do 5., 16., 18. i 22. travanj, 1. do 6. listopad, 4. do 18. studeni.
Obrezivanje: 10. do 19. siječanj, 4. do 11. i 20. do 2. veljače, 20. i 27. ožujak, 11. i 16. travanj, 6. do 10. studeni, 3. do 12. prosinac.
JAGODIČASTO VOĆE
18. do 19. ožujak, 6. travanj, 8. i 12. listopad, 8. do 15. studeni.
KUPINA
9. do 11. veljače, 7. ožujak, 5. do 16. travanj.
CVJETNO GRMLJE
19. ožujak, 3. do 18. travanj, 4. svibanj.
LUKOVIČASTO CVIJEĆE
6., 13., 17., 20. i 22. ožujak, 3. do 9., 12. i 22. travanj, 6. svibanj, 5. i 8. rujan, 10., 14. i 22. listopad, 9. studeni.
GRAH
2., 6., 20. i 24. svibanj, 1., 4., 8., 18. i 20. lipanj.
UBIRANJE TRAJNOG VOĆA
3. do 22. listopad
GRAŠAK
18., 20. do 24. ožujak, 3. i 21. travanj, 4. i 9. do 12. svibanj.
JAGODE
Sijanje: 2., 8., 12. i 20. ožujak, 3., 6., 17., 20., 24. i 28. travanj, 4., 16., 26. i 29. svibanj, 18. i 20 lipanj.
Sadnja: 12., 16., 18. i 20. srpanj, 2. i 15. kolovoz, 9. i 14. rujan, 6. listopad.
ŽUTA REPA
4., 8. i 12. ožujka, 10. i 16. travanj, 20. i 27. svibanj, 12. i 20. lipanj.
ŽITARICE
Sijanje: 16. do 22. rujan, 15. listopad
Žetva: 3., 7. do 19. srpanj, 2. do 12. kolovoz.
GLADIOLE
Za presađivanje: 3. do 6. ožujak, 20. i 22. travanj, 6. i 12. svibanj, 2. do 8. lipanj, 15. do 23. rujan, 20. i 23. listopad.
KRASTAVCI
2. do 9. travanj, 3. do 10. svibanj
KRMNO BILJE
2., 9., 10. do 14. ožujak, 6. do 12., 20. i 25. travanj, 3. do 9. svibanj, 5., 20. do 24. rujan, 22. do 25. listopad, 23., 28. i 30. studeni.
KRUMPIR
10. do 12. ožujak, 14., 17. i 19. travanj, 7. do 15. svibanj.
BILJKE PENJAČICE
3., 5., 18. do 26. travanj, 23. do 27. svibanj.
Razgovaraju li biljke?
Kad bi biljke bile u stanju između sebe razgovarati, što bi kazale? Kako tvrde botaničari koji istražuju život biljaka, poruka bi mogla glasiti: “Pazi, netko će te pojesti!” Postoje li dokazi o komunikaciji među biljkama?
Znanstvenici su mlado drveće, mladice topole i javora, podijelili u dvije grupe. Jednu su grupu, na čijem su stablima pojedini listovi bili rasiječeni, držali u staklenom vrtu nepropusnom za plinove. Druga, kontrolna grupa, bez povrijeđenih listova, nalazila se u posebnom, potpuno sličnom staklenom vrtu.
Tijekom naredna tri dana uzorci biljaka odnijeti su u laboratorij, gdje je ispitan sadržaj tanina i fenola u njihovom lišću. Te su kemijske supstance insektima osobito odvratne, i njihove se koncentracije znatno povećavaju kao odgovor na napade insekata.
Dvije grupe biljaka ponašale su se potpuno različito, budući da su obje prošle kroz početnu eksploziju kemijske aktivnosti / vjerojatno zbog pertubacije izazvane neuobičajenom sredinom eksperimentalnog staklenog vrta /. Ali, za razliku od kontrolnih biljaka, bura intenzivne kemijske aktivnosti bila je u povrijeđenih biljaka trajna i njihovi nivoi tanina i fenola stalno su se povećavali. Ovaj fenomenalni metabolizam odražavao se i na nepovrijeđene biljke koje su okruživale one s rasječenim lišćem. Povećanje sadržaja tanina i fenola pogodilo je gusjenice jednog noćnog leptira na ovom drveću, zaustavljajući njihov rast. Ipak, kemijska obrana drveća počela je slabiti nakon tri dana (možda i zbog toga što je samo deset posto lišća bilo povrijeđeno).
Kako, dakle, povrijeđeno lišće opominje na opasnost svoje susjede? Najvjerojatnije korištenjem jednog trika kojim se često služe i insekti, ispuštajući snažan plin koji ove druge potiče na akciju. Pretpostavlja se da je taj plin etilen, biljni hormon koji ispuštaju povrijeđena tkiva mnogih vrsta biljaka – a jedna od posljedica toga je utjecaj na proizvodnju vrlo važnih fenola i tanina.
A evo kakvo djelovanje poruke povrijeđenog drveća. Iako vjetar može razviti signale uzbune, obližnje nepovrijeđeno drveće ipak prima dovoljno signala da bi shvatilo poruku i ono pojačava svoju kemijsku obranu očekujući napad insekata (koji dolaze da proždru lišće, ili da polože jaja). Stabla mogu, također, radi učinkovitije zajedničke obrane, sinkronizirati svoj životni stil, na primjer, istovremenim sazrijevanjem plodova.
