Loše životne navike, žurba, jaki začini i žestoka pića stvaraju loše raspoloženje i probavne smetnje. Loše životne navike potkopavaju zdravlje današnjeg svijeta. One nas fizički i moralno oslabljuju. Žurba, jaki začini i žestoka pića stvaraju kiselinu u želucu, a ona stvara loše raspoloženje.
Probavne smetnje muče veliki broj ljudi
“Koja je bolest najraširenija među ljudima?”, upitali su davno jednog liječnika – specijalistu za bolesti želuca i crijeva, za vrijeme objeda u nekom otmjenom restoranu.
“Ona, za koju nema dijagnoze”, glasio je njegov zapanjujući odgovor. “Nju nećete naći ni u jednom medicinskom udžbeniku, niti bolničkom popisu. Međutim, to je bolest od koje danas boluje gotovo polovina stanovništva. Takvih bolesnika upravo i ovdje ima, u ovom restoranu.
Pokazao je rukom prema baru, u kome je nekoliko gostiju uzimalo velike količine alkoholnih pića u namjeri da izazovu želju za jelom.
“Ono je jedna od te vrste”, rekao je liječnik.
Neprimjetno je bacio pogled na susjedni stol.
Tamo je neki čovjek, omanjeg rasta, crvenih obraza, nemilosrdno praznio bocu. Lice mu je dobivalo sve purpurniju boju poslije svakog gutljaja, koji su postajali sve obilniji. Sav zadihan, mrmljao je nešto nerazumljivo.
“Nabrojit ću vam neke od najvažnijih uzročnika bolesti današnjih ljudi”, rekao je liječnik. “Žurba, jaki začini i žestoka pića. To su grijesi, koje mnogi između nas čine prema želucu.”
“A zbog čega, zapravo, dolazi do oboljenja?”, upitali su ga.
Liječnik je ubrusom prešao preko usana i dohvatio žlicu.
“Loše navike”, odgovorio je udarivši žlicom o stol. “Takve loše životne navike potkopavaju zdravlje današnjeg svijeta. One nas fizički i moralno oslabljuju. Žurba, jaki začini i žestoka pića stvaraju kiselinu u želucu, a ona stvara loše raspoloženje.
Liječnik je, svakako, bio u pravu.
Brzi život
Sva tri spomenuta uzročnika veoma su štetna, a pogotovo kad se zajedno nađu u zatvorenoj šupljini kakva je naš nervozni želudac. Ukratko, oni djeluju kao kakav eksploziv. Kad poslovan i užurban čovjek upotrijebi svoj želudac kao posudu za miješanje tih opasnih sastojaka, ubrzo će imati priliku da potraži liječnika.
“Doktore, imam velike probavne smetnje”, reći će taj pacijent. “Nervozan sam; muči me nesanica.”
Žurba, žurba, žurba! Moramo brzo stići, a kući opet što prije. Brzina mora biti nadzvučna; ona koju možemo pratiti samo radarom! Kroz svijet i život počinjemo se kretati takvim tempom da nas hvata vrtoglavica. Mi moramo biti suvremeni, brzi i služiti se elektronikom. Sve mora biti učinjeno bolje i brže. Čak i naš odmor mora biti zbijen u dobro proračunate rokove. Niti jedan trenutak ne smije ostati neiskorišten. Na autocesti sva vozila moraju ostati iza nas. Sva moramo prestići.
Mi se bavimo mnogobrojnim djelatnostima koje nisu od neke posebne vrijednosti, i tratimo vrijeme koje bismo mogli upotrijebiti za odmaranje. Mnogi domovi mogli bi biti bez sobe za dnevni boravak, jer ljudi većinom borave izvan kuće.
Probavne smetnje uzrokuje žurba
Čak je i rječnik onih koji nam govore preko radija ili na televiziji iskričav i praskav. Služimo se kratkim, isprekidanim rečenicama, koje se sastoje od nepravilnih oblika riječi i banalnih izraza. Navikli smo da kratko i brzopleto govorimo, kao da telegrafiramo. Naše riječi otkrivaju unutarnje prisiljavanje na žurbu. Za pojedine radnje imamo već i posebne izraze, koji su nastali pod psihozom žurbe. Tako na primjer za južinu kažemo da smo je “progutali”, u autobus nismo “ušli” već smo ga “uhvatili” ili “uskočili” u njega. Postoji cijeli niz takvih izraza koji su nastali kao rezultat današnjeg životnog tempa. Govor nam je postao rezak i neotesan, a pristojnost je, na žalost, već rijetka pojava.
Žurba je okrutna. Ona je proizvela više čireva u želucu, nego što je Ford proizveo automobila. To je ljudožder koji proždire najvitalnije osobnosti ljudskog društva. Liječnici često slušaju pritužbe: “Imam tegobe sa želucem. Poslije svakog obroka muči me žgaravica.” Žurba i brige predstavljaju glavne uzročnike takvih pritužbi.
Probavni organi i njihova djelatnost
Želudac je ogledalo našeg razuma. Kad je razum uzbuđen i uznemiren životnim problemima, kad je pritisnut brigama, naši unutarnji organi ne mogu pravilno izvršiti svoju djelatnost. Njihova funkcija je poremećena, usporena i gotovo obustavljena. Uzbuđenje, srdžba, zlovolja i razdražljivo stanje nepovoljno utječu na želudac, što u njemu stvara previše kiseline, izaziva grčeve, žgaravicu i bolove. Tako nastaju probavne smetnje i tegobe.
Začini i razni dodaci neprijatelji su nervoznom želucu. Specijalisti za probavne organe slažu se u tome, da jako začinjenoj hrani nema mjesta u prehrani osoba koje trpe od nervoze želuca i koje imaju probavne smetnje. Umak, usoljena jela, paprika i ostali začini, nadražuju sluznicu želuca. Taj organ moramo štedjeti sa mnogo više pažnje, nego što to većina ljudi čini.
Probavne smetnje i začini
Oni koji su naklonjeni probavnim smetnjama, a kojih ima veoma mnogo, pametno bi učinili kad bi izbjegavali upotrebu jakih začina. Oni ne nadražuju samo nos, grlo, jezik i želudac, već i crijeva, bubrege, cijelu utrobu, a također i kožu.
Jedna od najvećih šteta i tragedija koje izazivaju začini jest uništenje osjetila okusa. Kvržice za okus veoma su krhke i osjetljive. Oštri začini ih uništavaju. Sposobnost da osjetimo ugodan okus i prirodnu aromu hrane postaje otupljena. Slatka breskva ili ukusno povrće mogu nam se učiniti bljutavima. Ne dopustite da se to dogodi sa vašim osjetilom okusa. Čuvajte ga, kako biste mogli osjetiti i uživati u raskošnim nijansama ukusa prirodne hrane.
Doručak
Ako ujutro za doručak pripremate kajganu, pa je pospete sitno samljevenom paprikom, promatrajte kako će jelo dobiti drugu, tamniju boju. Uz to ćete početi kihati ili kašljati. Ljutina tog začina nadražujuće djeluje na sluznicu vašeg nosa, grla i pluća. Neki ljudi vole kad im ljutina pali sluznicu usne šupljine. Paprika svojom ljutinom štetno djeluje. Ona izjeda, spaljuje i uništava sitne živce koji nam daju obavijesti o toplini pojedinih jela. Oni nas upozoravaju da je neko jelo previše vruće ili čak vrelo.
Pogledajmo sad što se zbiva kad onako “crno obojimo” kajganu. Želudac je skoro isto tako osjetljiv i nježan kao naše oči. Ako slučajno sitan prah ljute paprike dospije u oko, nastat će trenutna i vrlo neugodna posljedica. Poteći će suze; očna jabučica će zaboljeti, pocrvenjeti i upaliti se. Nježna i osjetljiva, sluzava opna želuca ima tisuće sićušnih žlijezda koje proizvode kiselinu i pepsin. One reagiraju veoma burno kao i oči. I one luče vodu, postaju crvene i upaljene. Nastaje obilno stvaranje kiseline i pepsina kako bi se oslabilo i razrijedilo djelovanje uljeza koji nadražuje sluznicu. Taj uljez, koji je ubačen s doručkom, ubrzanim postupkom bit će istjeran iz želuca.
Probavne smetnje i probavni organi
Prekomjerna količina kiseline predstavlja veliku opasnost za pacijenta koji ima želučane poteškoće. Kad je čovjek nervozan zbog cijelog niza poslova koje mora obaviti u veoma kratkom roku, sitne krvne žilice koje se nalaze u stijenkama želuca skupe se i tako se spriječi pravilan optok krvi. Prekomjerna količina kiseline koja je proizvedena zbog uzimanja zapaprene hrane sada će u takvom želucu zbog slabog optoka krvi stvoriti veoma pogodne uvjete za stvaranje čira. Kiselina će sad nagrizati oslabljeno želučano tkivo.
Probavni organi, to jest crijeva, isto kao i želudac nerado očekuju ljutu papriku. Paprika i njih veoma nadražuje. U normalnim uvjetima probave, hrana se razređuje tako da se pretvori u tekuće stanje. Zatim njeni hranjivi sastojci pomoću posebnih sisaljki budu usisani u krvotok. Međutim, paprika i ostali začini nisu hranjive tvari, pa krvotok ne želi da ih primi. Male sisaljke rado će usisati doručak koji se sastoji od kajgane, ali to ne žele da učine i s ljutom paprikom koja se doručku priključila kao suputnik. Paprika svojom ljutinom pali sisaljke, pa se dio te “vatrene” tvari, ipak, probija u krvotok. Tada krvotok užurbano nastoji da se oslobodi paprike pa je predaje bubrezima ili znojnim žlijezdama koje su smještene u koži.
Bubrezi
Osjetljivi i nježni dijelovi bubrega pročišćavaju krv i od otpadnih tvari stvaraju mokraću. Ti nježni dijelovi ili glomeruli mogu zbog djelovanja ljute paprike postati toliko nadraženi, da na bubrežnom tkivu otvore sitne pukotine, kako bi paprika iz bubrega bila što prije ukonjena. Kroz nastale sitne otvore mogu prolaziti i sastojci krvi. Bjelančevine, pa čak i crvena krvna tjelešca mogu proći kroz takve otvore na bubrezima kod onih ljudi koji su posebno osjetljivi na nadražaje koji potječu od jakih začina. Takve osjetljive osobe mogu dobiti kožni osip, crvenilo kože i svrab, jer jedan dio te ljute paprike biva eliminiran preko znojnih žlijezda u koži.
Jaki nadražaji
Dalje, crijeva koja su primila dobar dio ljute paprike kojom je bila posuta jutarnja kajgana, zbog jakih nadražaja počinju se grčiti. Posljedice takvih procesa pojavljuju se u obliku konstipacije, odnosno, začepljenja. Od toga najviše pate osobe osjetljive na jake začine, i one koje se ne mogu odupirati gurmanskoj kuhinji bogatoj jakim začinima.
Žestoka alkoholna pića djeluju na želudac isto kao i jaki začini. Čak i gore od toga. I sami znate kako kapljica jodne tinkture peče kad se stavi na malu posjekotinu. To alkohol draži presječeni živac, koji se nalazi u kožnom tkivu. To isto događa se s osjetilom okusa, sa želucem nagriženim od kiseline, a nadraženim bubrežnim tkivom i sa zamagljenim razumom. Alkoholno piće otupljuje osjetilo okusa čak i više od začina. Da biste mogli stvarno uživati u hrani ne uništavajte alkoholnim pićima ili začinima svoje osjetilo okusa.
Da, onaj liječnik bio je u pravu. Žurba, jaki začini i žestoka alkoholna pića, veoma su štetne i loše životne navike. Ne dopustite da vas ti neprijatelji liše dobrog zdravlja.
Izvor: zabavninet.info
VAŽNA NAPOMENA: Ovaj članak je isključivo informativnog karaktera. Za bilo kakvu dijagnozu ili liječenje obavezno se obratite svome liječniku.
Da li vas pate probavne smetnje? Možete nam reći u komentarima ove objave. Zahvaljujemo unaprijed!
