Zdravi, zadovoljni i sposobni za rad bit ćemo samo onda ako, uz ostalo, pazimo da je cilj zdrava i pravilna prehrana. A prehrana je sređena samo tada ako u određenim količinama i u pravilnom međusobnom odnosu sadrži sve prehrambene tvari. U njih ubrajamo bjelančevine, masnoće, ugljične hidrate, rudne soli, vitamine, aromatične tvari i vodu. Tijelo pomoću njih stvara energiju i osigurava rast, obnovu iscrpljenih stanica, pomoću njih stvara zaštitu pred raznim bolestima. Ako tijelo u hrani ne dobije sve te potrebne tvari, govorimo o neuravnoteženoj prehrani. A ako prehrana dulje vrijeme nije uravnotežena, na tijelu se jave znakovi bolesti.
Zdrava i pravilna prehrana i bjelančevine
Bjelančevine su glavni sastojak živih stanica. Nalaze se u mlijeku, siru, mesu, ribama, jajima, soli, u leguminozama žitaricama. Odraslu je čovjeku potrebno dnevno poprečno 1 g bjelančevina na 1 kg tjelesne težine. Jedna trećina mora biti životinjskog podrijetla, jer su te potpunije. 1 g bjelančevina daje 4,1 kaloriju.
Masnoće
Masnoće su izvor energije i toplote. U hrani treba da prevladaju biljne masnoće, ulja, jer su probavljivija. A ako se pak u hrani nalazi previše masnoća, one se skupljaju kao zaliha, a to je štetno po zdravlje. Izvor masnoće je punomasno mlijeko, vrhnje, maslac, mast, slanina, margarin i različita ulja. U hrani ne smije biti više masnoće od 20 do 25 % od dnevno potrebnih kalorija. Ljudima koji rade naporno potrebno je nešto više. Odraslom čovjeku, koji uglavnom radi sjedeći i ima oko 70 kg, potrebno je dnevno 3200 kalorija. Računamo li da na masnoće otpada jedna četvrtina, to je onda 800 kalorija ili 86 g masnoće dnevno. U tome su ubrojane sve vidljive i nevidljive masnoće u mesu, mlijeku, siru itd. 1 g masnoće daje 9,3 kalorije.
Zdrava i pravilna prehrana i ugljični hidrati
Ugljične hidrate bolje poznajemo pod imenom šećer, škrob i celuloza. I ugljični hidrati su tijelu potrebni uglavnom za tvorbe energije. Celuloza pospješuje probavu. Ovu hranu tijelo dobiva u obliku šećera, meda, marmelade, raznih slastica, mahunjača, žitarica i žitnih proizvoda, kruha i krumpira. Ako je ugljičnih hidrata previše, pretvaraju se u masnoću i skupljaju se na tijelu. U hrani treba da se nalazi 60 do 65 % ugljičnih hidrata od dnevno potrebnih kalorija. Ako računamo tako kao kod masnoća, to je količina od oko 500 g. 1 g ugljičnih hidrata daje 4,1 kaloriju.
Vitamini
Vitamini su u značajnim procesima u tijelu nezamjenjivi. Vitamine nalazimo u voću i povrću, u mlijeku, maslacu, iznutrici i u crnom kruhu. Tijelu su potrebne veoma malene i za pojedine vitamine različite količine.
Zdrava i pravilna prehrana i rudne soli
Rudne soli reguliraju vodu u tijelu. Važan su sastavni dio stanica, svih tjelesnih sokova, kostiju i zubi. U hrani ih uzimamo preko voća, povrća, mlijeka, sira i iznutrice. I količine rudnih soli, koje su tijelu potrebne na dan, jesu veoma malene i različite za pojedine vrste.
Aromatične tvari
Aromatične tvari otvaraju tek i pospješuju probavu jer poživljuju izlučivanje probavnih sokova. Dosta ih ima u nekim namirnicama, a razvijaju se i pri prženju i pri drugim kuharskim postupcima. Najviše ih ima u mirodijama i začinima.
Zdrava i pravilna prehrana i voda
Voda u tijelu regulira odnos među različitim tvarima i neophodan je sastavni dio svih stanica.
Hranu dnevno moramo sastavljati tako da kod svakog obroka uzimamo u obzir sve tvari; ako je u jednome obroku nečega premalo ili ništa, moramo to popraviti kod slijedećeg obroka i takve hrane uzeti više.
Izvor: zabavninet.info
