Delfini su vodeni sisari srodni kitu i običnoj pliskavici, poznati po svojoj inteligenciji, i navodnom suosjećanju i radosti. Ime delfin potječe od starogrčke riječi δελφίς – delphis koja znači „s matericom“ odnosno „riba sa matericom“. Grupa delfina zove se jato.
Riječ „delfin“ ima više značenja i može podrazumijevati:
– svakog člana porodice Delphinidae (oceanski delfini);
– svakog člana porodice Delphinidae i Platanistodae (oceanski i riječni delfini);
– svakog člana podreda Odocenti (koji uključuje kitove zubane);
– pripadnika vrste Tursiops truncatus, najrasprotranjenije i najpopularnije vrste delfina
Orke i neke srodne vrste pripadaju Delphinidae porodici i mogu se svrstati među delfine, iako se uobičajeno nazivaju kitovi. Postoji oko 40 vrsta delfina u 17 rodova. Veličina im varira od 1.2 m i 40 kg (Maui delfin), do 9.5 m i 10 tona (orka). Mogu se naći posvuda, najčešće u plitkim morima kontinentalnih šelfova. Mesojedi su i hrane se uglavnom ribom i lignjama. Porodica Delphinidae je najveća u redu Cetacea, i relativno mlada: delfini su se pojavili prije oko 10 milijuna godina tijekom Miocena.
Evolucija i anatomija kada su u pitanju delfini
Delfini se smatraju potomcima kopnenih sisara, najvjerovatnije iz reda papkara. Skelet današnjih delfina ima dvije pelvične kosti u obliku štapa, za koje se misli da su zakržljale noge. Ušli su u vodu prije oko 50 milijuna godina.
Delfini imaju fuziformno tijelo prilagođeno za brzo plivanje. Na glavi imaju melon, okrugli organ koji koriste za eholokaciju. Neke vrste imaju zakrivljena usta koja podsjećaju na osmijeh. Mogu imati do 250 zuba. Mozak delfina je velik sa visoko strukturiranom moždanom korom, što se često koristi kao argument za njihovu visoku inteligenciju. Zubi su im raspoređeni u niz tako da funkcioniraju kao antena koja prikuplja dolazeći zvuk. Osnovna boja im je siva, različitih nijansi, sa svijetlim donjim dijelom tijela.
Ponašanje
Delfini često skaču iznad površine vode često izvodeći prave akrobacije, mada za sada ne postoji neko definitivno znanstveno objašnjenje za ovakvo ponašanje.
Poznati su po svom prijateljskom odnosu prema ljudima, u vodi im često prilaze sa naznakom da žele igru sa njima. Postoje mnoge priče o delfinima koji su štitili brodolomnike od ajkula. Jato delfina je navodno spasilo i jedan ribarski čamac. Nakon što su osjetili podvodna komešanja za vrijeme tsunamija iz 2004. godine, delfini su čamac odvratili od plovidbe na pučinu.
Delfini su društvene životinje, koje žive u jatima od oko 12 životinja. Na mjestima sa obiljem hrane, jata mogu privremeno da se udruže formirajući agregacije od preko 1000 delfina. Pripadnost jatu nije striktna, česta je međurazmjena. Doduše, životinje mogu razviti jake međusobne veze. Među sobom komuniciraju nizom različitih vrsta coktanja, zvižduka i drugih zvukova. Koriste također i ultrazvuk za eholokaciju.
Delfini su jedna od rijetkih životinja koje se kao i ljudi pare ne samo zbog razmnožavanja. Čak i tijekom neplodnih dana u ženskom menstrualnom ciklusu, delfini su primjećeni kako se pare iz zadovoljstva i međusobnog vezivanja.
Ishrana
Delfini su grabljivci. Njihov zubni niz prilagođen je plijenu koji love: vrste sa dugim kljunom i mnogo zuba love ribu, dok one sa manje zuba i kraćim kljunom radije traže lignje. Neki delfini se hrane i rakovima. Veće vrste, pogotovo orke, jedu i vodene sisare čak i male kitove.
IZVOR: divljezivotinje.wordpress.com
