Glavna sredstva kako se životinje sporazumijevaju su: jezik, mimika, mirisi. Pčela pleše kako bi najavila otkriveni rascvjetalo polje. Ptica pjeva da bi objavila svoje vlasništvo nad nekim kutem šume, dabar ostavlja izlučevinu da bi prijatelje i neprijatelje upozorio na svoju prisutnost.
Zanimljivi načini kako se životinje sporazumijevaju
Tako se životinje glasanjem međusobno sporazumijevaju, najavljuju opasnost, iskazuju ljubav…. Najčešće se neki začude, ali ptice pjevaju i kad su sretne. Da bi razlikovali mužjake od ženka, vrlo su različiti po zvukovima glasanja, na taj način lako zaključimo o kojem se životinji radi te kojeg je spola.
No još nije poznato ipak kako se neke životinje sporazumijevaju, kao npr. mravi. Za razliku od ostalih sisavaca, neki sisavci su vrlo glasni te se odzvanjaju uz pomoć vjetra. Svaka životinja se glasa drugačije u različitim stanjima, npr. kad je u opasnosti, a kad je sretna i uživa u trenucima.
Kako ljudi kad su tužni požele razgovor odluče svoje probleme podijeliti sa životinjama te ponekad mislim da nas životinje iako ne pričamo istim jezikom itekako razumiju. Ponekad nam svojim pogledom nameću rješenje problema, a ponekad nas i nježnim pogledom tješe. Da li ste se ikada susreli da psu pričate neku tužnu priču i plačete s njim, a onda odjednom vidite suze u njegovim očima kako padaju niz njegovo lice. To vam je znak da životinje razumiju naš razgovor, ako se sam malo potrudimo možemo i shvatit njihove mimike i možda ponekad njihovo glasanje nama ne bude nejasno već potpuni odgovor na naše probleme.
Ljudi međusobno razmjenjuju informacije govorom, gestama i mimikom. Životinja svoje osjećaje i namjere pomoću glasova i pokreta. Npr. majmun može iskazati želju za lješnjakom i može iskazati zadovoljstvo kad ga dobije, ali nikada ne može ništa izreći o lješnjaku. Životinje govore, a da nisu ni svjesne da se sporazumijevaju na takav način.
Jezik sisavaca
Divlji kunić
Bubnja po tlu stražnjim nogama i tako javlja da su u blizini neprijatelji.
Slon
Tuče po tlu krajem surle i bučno uzdiše u zrak.
Kako se životinje sporazumijevaju – Pčele
Najzanimljiviji je govor pčela koja dođe u pčelinjak te kruži kako bi prenijela pelud i namamila ostale pčele na plijen meda. Ubrzo nakon toga roj pčela stiže na otkriveno mjesto, a li najčešće bez one pčele koja ga je otkrila. Kako bi dokazala udaljenost do otkrivene hrane ona kruži u krug i što više pčela kruži, to je hrana udaljenija, što manje kruži hrana je bliže.
Da bi se shvatio pravac u kojem leži livada, treba paziti na dio gdje se se dva prstena osmice spajaju. U tom je djelu označen položaj sunca i pčelinjaka. Ako je središnji dio osmice usporedan s okomicom saće, a po njemu se pčela kreće odozgo prema gore, to znači u pravcu sunca, ako se međutim pčela po tom središnjem dijelu osmice kreće odozgo prema dolje, onda znači suprotno od položaja sunca.
IZVOR: pricajmipricaj.wordpress.com
