Ima nečeg utešnog u tome što su i neki od najvećih ljudi u istoriji imali poteškoća da ujutru ustanu iz kreveta.
U svojim filozofskim spisima skupljenim u zbirku “Meditacije”, rimski imperator Marko Aurelije napisao je unutrašnji dijalog koji je sa sobom vodio kako bi se motivisao da ustane iz kreveta u cik zore.
U njemu se vidi odraz stoičkih uverenja, koja su usmerena na moć koju čovek ima nad emocijama i prihvatanje stvarnosti onakve kakva jeste.
Zato, sledećeg puta kada opet budete odložili alarm na telefonu, setite se šta je Marko Aurelije napisao sam sebi:
“U zoru, kada ti je teško da ustaneš iz kreveta, reci sebi: ‘Moram da idem na posao kao ljudsko biće. Zašto da se žalim, ako ću da radim ono za šta sam rođen – stvari zbog kojih sam i došao na ovaj svet? Ili je ovo ono zbog čega sam stvoren? Da se ušuškam pod ćebad i ostanem na toplom?
– Ali ovde je lepo…
Dakle, rođen si da se osećaš ‘lepo’? Umesto da radiš stvari i stičeš nova iskustva? Zar ne vidiš biljke, ptice, mrave, pauke i pčele kako obavljaju svoje zadatke i dovode red u ovaj svet najbolje što mogu? A ti nećeš da radiš svoj posao kao ljudsko biće? Zašto ne juriš da radiš ono što tvoja priroda zahteva?
– Ali moramo nekad da spavamo…
Slažem se, ali priroda je postavila granicu za to – kao i za jelo i piće. A ti si prešao tu granicu. Imao si više nego dovoljno sna. Ali ne i rada. Tu si još ispod dnevne norme.
Ne voliš sebe dovoljno. U suprotnom bi voleo svoju prirodu i ono što ona od tebe zahteva. Ljudi koji vole ono što rade troše se radeći to, čak zaboravljaju da se kupaju ili jedu. Da li imaš manje poštovanja prema svojoj prirodi, nego graver prema onom što gravira, plesač prema plesu, prosjak prema novcu ili laktaš prema statusu? Kada su zaista zaokupljeni onim što rade, oni bi radije prestali da jedu i spavaju, nego što bi se odrekli usavršavanja svojih veština.
Da li je pomoć drugima od ikakve vrednosti za tebe? Zar nije vredna tvog truda?”
Marko Aurelije vladao je između 161. i 180. godine nove ere i napisao ono što će biti objedinjeno u “Meditacije” tokom poslednje decenije života.
Nova istraživanja pokazuju da su njegove tehnike “samoobraćanja” i naročito način na koji je koristio drugo lice jednine “ti” umesto “ja”, ono što njegovu motivacionu strategiju čine tako efikasnom.
Istraživači spekulišu da takva introspekcija “evocira uspomene o dobijanju podrške i ohrabrenja od drugih, naročito u detinjstvu”.
Imajte to u vidu narednog puta kada vam bude bio potreban podsticaj da krenete u nov dan.
Marko Aurelije i 8 saveta za sretniji život
„Ljudski je život tek trenutak, njegovo postojanje neprestani tijek, čula poput slabe noćne svjetiljke, čitavo tijelo hrana crvima, njegova duša nemiran vir, sudbina tajanstvena, a slava nestalna.“
Mudre misli Marka Aurelija
Neka vam misli Marka Aurelija posluže kao svojevrsne duhovne vježbe za prevladavanje stresa, zbunjenosti, straha od promjene i smrti te drugih izazova koje pred vas stavlja svakodnevni život.
1.Shvatite da se sve rađa iz promjene i kroz promjenu nestaje
Čovjek strepi od promjene, a trebao bi se pitati događa li se išta na svijetu bez promjene.
Možete li jesti hranu ako je prethodno niste skuhali? Možete li se ugrijati ako drvo nije prošlo kroz promjenu tijekom izlaganja vatri?
Dakle, za sve je potrebna promjena. Budući da ste i vi sami dio toga svijeta, i vi se sazdani od promjene.
„Mi smo razumna bića koja bi trebala uvidjeti kojom brzinom stvari nestaju: tijela – u prostoru, a sjećanje na njih – u vremenu“, kaže Marko Aurelije.
Sve stvari na svijetu dolaze, prolaze i nestaju te su nakon toga zaboravljene.
Sve se rađa iz promjene. Priroda voli mijenjati sve ono što jest te stvarati nešto novo.
Smrti se ne trebate bojati, ona je prirodni proces koji je dio neprestane promjene od koje je ovaj svijet sačinjen. Smrt je, kaže Marko Aurelije, „krajnja utjeha“.
2. Vjerno služite božanskom duhu u sebi
Čovjek bi trebao spoznati božanski duh u samome sebi i vjerno mu služiti, kaže Marko Aurelije. A služiti možete samo ako ste oslobođeni od strasti, besciljnosti i nezadovoljstva djelima bogova ili ljudi.
„Na univerzum uvijek gledaj kao na živi organizam s jednim tijelom i jednom dušom“, savjetuje rimski car.
Prema drugima postupajte u duhu bratstva, ljubavi i milosrđa, imajući na umu to da mnogi ljudi ne razlikuju crno od bijeloga, odnosno dobro od lošega. A raditi nešto na štetu drugog čovjeka znači povrijediti prirodni zakon.
No isto tako važno je i da spoznate promjenjivu prirodu svojih osjetila kako biste mogli prepoznati one koji vas zavaravaju, koji vas pokušavaju „zavesti nasladom“ ili „zastrašiti bolom“.
3.Prihvatite sve što vam se događa kao neizbježno
Ako ste stalno nezadovoljni, to znači da ste se pobunili protiv prirodnih zakona i protiv prirode drugih ljudi. Ako osjećate nemir, to je vaše vlastito djelo, djelo vaših misli.
Prihvatite sve događaje u životu jer oni dolaze iz istog Izvora iz kojeg dolazite i vi sami. Kada shvatite da je sve što se događa vođeno nekim višim Dobrom, tada ćete lakše prihvatiti sve što vas zadesi.
Priroda vam uvijek donosi samo ono što možete podnijeti. Ako ste uznemireni zbog nečega, bol koju osjećate ne dolazi od te stvari nego od vaše procjene, koju u svakom trenutku možete odbaciti ili promijeniti.
„Što god da ti se dogodi, pripremljeno je za tebe od početka vremena,“ kaže Marko Aurelije.
4.Njegujte vlastito mišljenje i ne mislite o tome što drugi misle ili čine
Gradite vlastito mišljenje jer nitko drugi ne može za vas odlučivati. Slušate li tuđe mišljenje, a nemate vlastito, udaljavate se od zakona prirode i razumnog bića.
Ne tratite vrijeme koje vam je ionako ograničeno time što drugi ljudi čine ili misle. U svakom trenutku znajte što se događa u vama samima i jesu li vaše misli čiste i ispravne.
„Usredotočite se na vlastitu nit u tkanju Univerzuma“, kaže Marko Aurelije.
Razmišljate li stalno o drugima, propuštate priliku da se povežete sa svojim „unutarnjim Vladarem“. Drugima biste se trebali baviti samo onda kada je to potrebno za opće dobro.
5.Ne radite više stvari odjednom
Mudrac kaže: „Ako želiš upoznati spokojno zadovoljstvo, ne čini puno stvari odjednom“.
Većina naših riječi i djela potpuno su nepotrebna, stoga odbacite sve suvišno.
Kad nešto činite, uvijek se zapitajte: „Je li ovo jedna od suvišnih stvari?“
Odredite prioritete i uvijek usmjerite pažnju samo na ono što je bitno u tom trenutku.
Također, ne razmišljajte o budućnosti jer ćete se s njom, kad za to dođe vrijeme, „suočiti istim oružjem razuma kojim se i danas služite“.
6.Težite ispravnim mislima i nesebičnim djelima
„Sav se predaj onome što znaš raditi, i u tome traži izvor snage“, kaže ovaj mudri rimski vladar. Jedina svrha vašeg rada trebalo bi biti služenje svima i sklad sa svime što postoji.
Radite mnogo, ali pritom ne pravite od sebe žrtvu i patnika i ne očekujte da vam se drugi dive.
Ne težite besmrtnoj slavi jer ona nije ništa drugo doli obična praznina. I onaj tko misli da je slavan, vrijeme će izbrisati i njegovo ime i slavu u koju je toliko vjerovao.
Pogledajte što se dogodilo sa svim velikim vladarima. Ni njih ni njihova carstva više nema, a njihovo ime više se i ne spominje.
Stoga, umjesto beskrajnoj slavi, težite ispravnim mislima, nesebičnim djelima i riječima bez laži, poručuje Marko Aurelije.
7.Ne žudite za nečim što nemate i ne vezujte se za ono što imate
Ne težite za onim što nemate i više cijenite sve ono što vam je život već dao. Pomislite sa zahvalnošću kako biste za tim žudjeli da to kojim slučajem nije vaše.
Život se brine da u svakom trenutku imate baš ono što vam je najpotrebnije i što je u skladu s vašom prirodom.
No, isto tako, pazite da se previše ne vezujete uz ono što imate kako ne biste patili jednom kad to izgubite, savjetuje rimski car.
8.Budite jednako ravnodušni i prema užitku i prema boli
Svaki čovjek uvijek teži užitku, a pod svaku cijenu izbjegava bol. No Marko Aurelije smatra da je grijeh na užitak isključivo gledati kao na nešto dobro, a bol s druge strane smatrati zlom.
Budući da je i bol sastavni dio prirodnog poretka u kojem živimo ne bismo je smjeli izbjegavati jer to znači odupirati se prirodi i njezinim načelima.
I sam je Epikur rekao kako bol nikada nije nepodnošljiva niti vječna ako imate na umu da je ograničena. I brojne druge neugodne senzacije, poput vrućice, gubitka teka i bezvoljnosti, iste su nestalne i prolazne prirode baš kao i bol.
Stoga, da biste živjeli u skladu s prirodom, pokušajte i na bol i na užitak, i na smrt i na život gledati s jednakom ravnodušnošću.
Citati su preuzeti iz knjige Marka Aurelija „Meditacije“.
Izvor: www.b92.net i www.alternativa-za-vas.com
