Autoimune bolesti uključuju nekoliko zdravstvenih poremećaja koji nastaju kada naš imunitet napada zdrave stanice, ne uspijevajući ih razlikovati od opasnih stranih napadača kao što su bakterije. Mehanizam nastanka tih bolesti još uvijek nije poznat, ali broj oboljelih u stalnom je porastu, s tim što češće napadaju žene – pretpostavlja se zbog hormonalnih promjena. Ponekad se problem javlja kada mikroorganizmi ili neki lijekovi utječu na funkciju stanica imunološkog sustava. Kada se počnu rapidno umnožavati, te stanice udruženim snagama napadaju one zdrave, uzrokujući autoimunu bolest. Ponekad je bolest vezana za određeni organ. Na primjer, ako imunološki sustav napada štitnu žlijezdu pojavit će se, primjerice, Gravesova bolest, a ukoliko napadne gastrointestinalni sustav, mogu se pojaviti Chronova bolest ili ulcerozni kolitis. Ako su napadnuti pojedini proteini u organizmu, to je okidač za reumatoidni artritis ili ankilozirajući spondilitis.
Koji su simptomi
Sve autoimune bolesti, bar u početnim stadijima, karakteriziraju slični simptomi, kao što su: malaksalost, lagana groznica, upalni procesi, slaba koncentracija, alergije i neobjašnjivi bolovi. Dodatni problem predstavlja kasno dijagnosticiranje bolesti, jer liječnici najčešće i ne pomisle da se radi o poremećaju u radu imunološkog sustava. Često se za malaksalost i neobjašnjive bolove krivi psihološki faktor. Oboljelima najveći problem predstavljaju upale, koje se vrlo teško liječe.
Što uzrokuje autoimune bolesti
Usprkos mnogim istraživanjima, uzrok autoimunih bolesti nije točno definiran. Postoji mnoštvo teorija, nagovještaja, sugestija i vjerodostojnih studija u kojima se samo otvaraju vrata zagonetke.
S jedne strane su znanstvenici koji smatraju da je sve “stvar genetike”, dok drugi tvrde da je za bilo koju genetski uvjetovanu bolest – potreban okidač! Drugim riječima, svaka potencijalno i genetski uzrokovana bolest nastaje isključivo tako što je stimulira neki faktor iz okruženja. Postoje i oni koji tvrde da je uzrok razvoja autoimunih bolesti – duboke psihološke prirode, a stres se pritom navodi kao najveći krivac. Između ostalog, ne treba zanemariti ni ulogu pesticida, teških metala i ostalih toksina kojima smo danas prilično izloženi, a sve je više dokaza kako su upravo oni jedan od glavnih uzročnika poremećaja imunološkog sustava.
Primjerice, među poljoprivrednicima u Americi koji su izloženi određenim pesticidima, otkriven je povećan broj oboljelih od sistemskog eritemskog lupusa. Na popisu potencijalnih krivaca našle su se i bakterije. Poznato je da su ovi mikroorganizmi stalni stanovnici našeg probavnog sustava, te da ih u crijevima ima bezbroj. Osim toga što igraju ulogu u probavljanju hrane i apsorpciji nutrijenata, također mogu doprinijeti razvoju autoimunih bolesti. Naime, znanstvenici s Harvarda otkrili su da postoji povezanost između bakterije Prevotella copri i reumatoidnog artritisa.
Biljkama protiv upala
Za suzbijanje upalnih procesa u slučaju autoimune bolesti, stručnjaci preporučuju sljedeće biljke:
Kurkuma
Ova biljka sadrži tvar kurkumin koja suzbija upalne enzime u slučaju artritisa, Chronove bolesti i ulceroznog kolitisa. Taj začin možete dodavati u hranu ili pomiješati žličicu praha s toplim mlijekom i medom, pa popiti navečer prije spavanja.
Đumbir
Protuupalna svojstva đumbira također mogu biti od koristi u terapiji autoimunih bolesti. Žličicu naribanog korijena ove biljke prelijte šalicom kipuće vode i ostavite poklopljeno da se hladi. Ocijedite, zasladite domaćim medom i popijte. Đumbir, također, možete i dodavati kao začin u razna jela.
Kokosovo ulje
Istraživanja su pokazala da kokosovo ulje ima snažno analgetsko i protuupalno djelovanje. Pokazalo se kao vrlo učinkovito u suzbijanju upala u slučaju ulceroznog kolitisa, Chronove bolesti i spondilitisa. Dnevno bi trebalo uzimati dvije do tri žličice kokosovog ulja. U slučaju artritisa i spondilitisa, može se koristiti topično (lokalno), za masažu bolnih mjesta, samo ga prethodno treba malo zagrijati.
Ulje divljeg origana
Protuupalna svojstva ovog ulja čine ga odličnim saveznikom u terapiji reumatoidnog artritisa i spondilitisa. U malo vode ili svježe ocijeđenog soka od voća ili povrća nakapajte 3-4 kapi ulja divljeg origana. Uzimajte tri puta dnevno. Također, bolna mjesta možete masirati mješavinom kokosovog ulja i ulja divljeg origana.
Aloja
Aloja također posjeduje analgetska i protuupalna svojstva, a pritom regulira i metabolizam. Pokazala se kao učinkovita u slučaju Gravesove bolesti i Hashimotovog sindroma. Prerežite list aloje (stare najmanje tri godine), a zatim odvojite gel i izblendajte ga zajedno s limunovim sokom. Pomiješajte s 2 šalice vode, po želji zasladite domaćim medom i pijte tijekom dana u gutljajima.
Uloga prehrane kada su u pitanju autoimune bolesti
Autoimune bolesti smatraju se rizičnim faktorom u nastanku poremećaja raspoloženja i shizofrenije, opsesivno-kompulzivnog poremećaja, posttraumatskog stresnog poremećaja, ADHD-a i poremećaja iz spektra autizma. Neadekvatna prehrana može pogodovati nastanku autoimunih bolesti, pa se na tu temu provode brojna istraživanja. Postavlja se i pitanje možemo li promjenom prehrambenih navika utjecati na poboljšanje zdravlja i zaustavljanje bolesti.
Primjerice, postoje dokazi da je reumatoidni artritis rjeđi u mediteranskim zemljama gdje se ponajviše jede riba, voće, povrće i maslinovo ulje. Kod osoba koje neredovito jedu voće i povrće te im manjka vitamin C postoji povećani rizik od razvoja upalnog poliartritisa.
Vitamin D
Većinom se o ovom vitaminu govori u kontekstu zdravlja i čvrstoće kostiju. Međutim, vitamin D smanjuje aktivnost imunih stanica koje sudjeluju u autoimunološkim reakcijama. Pretpostavlja se da je vitamin D od pomoći kod multiple skleroze i dijabetesa tipa 1.
Omega-3 masne kiseline
Riblje ulje ili uzimanje ribe barem tri puta tjedno može olakšati simptome autoimunih bolesti. U kombinaciji s vitaminom E, omega-3 masne kiseline mogu usporiti napredovanje određenih autoimunih bolesti. Još uvijek se istražuju ovi mehanizmi.
Zeleni čaj
Čini se da bi zeleni čaj mogao imati značajnu ulogu u liječenju reumatoidnog artritisa. Ispitivanja na štakorima pokazala su da je zeleni čaj utjecao na imunološki odgovor u slučaju autoimunog artritisa. U budućnosti bi ekstrakt zelenog čaja mogao postati dijelom prehrambene strategije u tretiranju ove bolesti.
Jedite ananas
Zahvaljujući enzimu bromelainu, koji ima snažno protuupalno djelovanje, ananas se pokazao kao jedan od najboljih saveznika u borbi s autoimunim bolestima. Studije su pokazale da je naročito učinkovit u slučaju ulceroznog kolitisa i reumatoidnog artritisa. Kad god možete, jedite svjež ananas, a izbjegavajte onaj iz konzerve. Sok od ananasa je još efikasniji ukoliko se pomiješa s kurkumom i pije tijekom dana.
IZVOR: www.ljekovitapriroda.com
VAŽNA NAPOMENA: Ovaj članak je isključivo informativnog karaktera. Za bilo kakav savjet, dijagnozu ili liječenje obavezno se obratite svome liječniku!
