Uništavanjem i zagađivanjem čovjekove okolice, ne razara se samo zdravlje prirode, nego i zdravlje čovjeka.
Zdravlje čovjeka i uzročnici bolesti
Moderna medicina traga pri funkcionalnim smetnjama organizma za uzrocima u obliku shvatljivih i vidljivih podloga, odnosno simptoma. Kod kroničnih bolesti i funkcionalnih bolova, to je znatno teže. Tradicionalna kineska medicina, na primjer, baca težište na moguće uzročnike i okolnosti koje pomažu pojavi i razvoju bolesti.
Tako ona navodi čitav niz elemenata, kao što su harmonija tijela i duha, održavanje dinamike ravnoteže energija u organizmu, izbjegavanje pretjerano jakih energetskih reakcija tijela, pomanjkanje energije, emocionalne i bio – klimatske činioce. Drugim riječima, Kinezi manje liječe simptome, a više nastoje zlo suzbiti u korijenu. Nastoje bolest spriječiti i to tako da se čovjek pravilno odnosi prema njenim uzrocima.
Održavanje zdravlja
Takozvani bio – klimatski čimbenici, kao što su vjetar, vrućina, vlaga, suhoća, hladnoća, od izuzetnog su značaja za održavanje zdravlja. Manjak jednog, odnosno višak drugog, uzrokuje neravnotežu u organizmu, čovjek se osjeća loše, bezvoljan je. Na taj način se brani od vanjskih i unutarnjih negativnih utjecaja.
Moderna medicinska meteorologija posve je svjesna tih međuovisnosti. Utjecaj jakih promjena vremena na zdravlje čovjeka je, inače, poznat – nažalost često iz vlastitog iskustva – i laicima. Medicinska meteorologija, međutim, ovom problemu prilazi znanstveno. Trenutno je vrlo aktualna problematika – utjecaj vremenskih promjena na zdravlje i na raspoloženje trudnica.
Zdravlje čovjeka i priroda
Nažalost, čovjek se često maćehinski odnosi prema prirodi. Umjesto da je štiti, on uništava šume, zagađuje vodotokove i zrak, stavljajući u prvi plan svoje interese, a da nije svjestan da time šteti svom zdravlju i prirodi i kratkoročno, a još više dugoročno.
Ovdje ne možemo a da ne spomenemo zanimljive misli proroka Jakoba Lorbera. On je upozoravao na međuovisnost uništavanja čovjekove okolice i ljudskog zdravlja.
“Tako dugo dok će na Zemlji postojati šume na odgovarajućim površinama, tako dugo nećete osjećati jake oluje, a neće biti niti gljivičnih oboljenja. Ali kad jednom pohlepnost čovjek zahvati u šumsko bogatstvo, tada će ljudi živjeti loše, a najgore će biti onima koji će živjeti na mjestima gdje će šume biti najjače ugrožene, gdje će sječa prelaziti podnošljivu granicu. Trebali biste to i sami uvidjeti, kako biste mogli na vrijeme upozoriti suvremenike na opasnost”
Zanemarivanje opasnosti
No, čovjek današnjice je slijep pred opasnostima. Zavarava se konstatacijom u obliku pitanja: “Ta zar čovječanstvo ne bilježi napredak na svim područjima? I to usprkos sve učestalijim potresima, ozonskim rupama i sve jačim olujama?” Bolje bi mu bilo da prouči Lorberova upozorenja, koja je pisao prije nekoliko stoljeća:
“Vrlo je lako moguće da će čovjek tijekom vremena otkriti velike stvari, ali i da će početi štetno djelovati na prirodu, tako da će ona doista biti smrtno ugrožena. A posljedice neće biti nimalo ugodne…”
Kad brod ima rupu u oplati, u njega prodire voda i on se potapa ne bude li ona zatvorena. Rupa u ozonskom sloju propušta štetna zračenja iz Svemira što ugrožavaju opstanak čovjeka i njegovo zdravlje. A što čovjek čini? Uočava problem, ali ga svojim ponašanjem pogoršava, umjesto da ga smanjuje. Kao da nikog ne smeta značajan porast broja oboljenja od raka kože u Australiji.
Zdravlje čovjeka i opasni zagađivači
Možda će čovjek za nekoliko godina ili za nekoliko desetljeća naći lijek protiv raka. Ali, tada će suzbijati bolest, a ne njene uzroke. A uzrok su teška oštećenja zemljinog atmosferskog omotača. Plinovi, otpad i slični zagađivači, postaju svakim danom sve opasniji. A uzrok svemu je ponašanje čovjeka. Zašto čovjek ne želi spoznati da mora promijeniti svoj odnos prema prirodi?
A kada će to jednom biti primoran da to prihvati kao neumitnu činjenicu, pitanje je da li će biti vremena kako bi se nešto bitno izmijenilo u danas usmjerenoj sudbini čovjeka i čovječanstva.
“… guste šume su neophodne i ispunjavaju tisuće zadaća.” Jakob Lorber
Ravnoteža Zemlje
Oblaci reflektiraju dio sunčevog svjetla i tako djeluju kao neka vrst hladnjaka. No, s obzirom na sve veće zagađenje atmosfere, hlađenje Zemlje je sve slabije. Uslijed efekta staklenika, na Zemlji je sve toplije.
Plinovi poput ugljičnog dioksida, metana, smijavca, fluorougljikovodika i njima sličnih, djeluju poput staklenog krova. Oni narušavaju toplinsku ravnotežu Zemlje, jer ne dozvoljavaju da njeno toplinsko zračenje odlazi u Svemir, pa se temperatura pomalo, ali neprekidno diže. Najveću krivnju za ovakvo zagrijavanje – oko 50 posto – snosi ugljični dioksid.
Zdravlje čovjeka je prema prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, “stanje potpuno dobrog tjelesnog, duhovnog i socijalnog osjećanja, a ne samo odsustvo tjelesnih bolova”.
Izvor: zabavninet.info
