U ovoj objavi možete pročitati neke male savjete kako brzo zaspati. Brzo zaspati može biti izazovno, ali postoji nekoliko tehnika koje mogu pomoći da se opustite i utonete u san. Evo nekoliko savjeta:
Šest savjeta kako brzo zaspati
1. Priprema okruženja
Isključite uređaje: Smanjite izloženost ekranima (telefon, tablet, TV) barem 30-60 minuta prije spavanja. Plavo svjetlo ometa proizvodnju melatonina.
Temperatura sobe: Idealna temperatura za spavanje je između 16 i 20°C.
Smanjite svjetlo: Ugasite jaka svjetla i koristite slabije osvjetljenje prije spavanja.
2. Opuštajuće tehnike
Vježba disanja 4-7-8:
- Udahnite kroz nos brojeći do 4.
- Zadržite dah brojeći do 7.
- Izdahnite polako kroz usta brojeći do 8.
- Ponovite nekoliko puta.
Progresivna relaksacija mišića:
- Počnite od nožnih prstiju, stegnite mišiće na nekoliko sekundi, a zatim ih opustite.
- Idite postepeno ka vratu i glavi.
3. Rutina za spavanje
Idite u krevet u isto vrijeme svake večeri.
Razvijte umirujući ritual prije spavanja (npr. topla kupka, čitanje knjige, meditacija).
4. Prirodni pomagači
Popijte čaj od kamilice ili lavande.
Koristite eterična ulja poput lavande ili sandalovine.
Smanjite unos kofeina i alkohola, posebno u večernjim satima.
5. Mentalne tehnike
Metoda vizualizacije: Zamislite mirno i ugodno mjesto, poput plaže ili livade.
Brojanje unazad: Polako brojite unazad od 100, fokusirajući se samo na brojeve.
6. Tjelesna aktivnost tijekom dana
Redovna tjelesna aktivnost pomaže regulaciji sna, ali izbjegavajte intenzivne vježbe neposredno prije spavanja.
Ako vam nesanica postane dugotrajan problem, bilo bi dobro da se savjetujete s liječnikom ili stručnjakom za san.
Pročitaj još: Sanjanje
Sanjanje je složeni psihobiološki proces praćen vrlo određenom fiziološkom slikom.
Psihološka komponenta sanjanja izražena je u snovima koje karakterizira slijed slika koje sanjač doživljava posebnim oblikom svijesti. Ta je svijest u usporedbi s budnom sviješću sužena i promijenjena. Fiziološka komponenta sanjanja izražena je REM-fazom. Normalno čovjek tijekom noći sanja 4 do 5 puta u 20 minuta, koliko traje i pojedina REM-faza. Sanjanje je obilježeno pasivnim stanjem svijesti, te je lišeno sanjačeva voljnog sudjelovanja, a u njemu je tek toliko svjesnosti da bi sadržaj sna nakon spavanja mogao biti dozvan u sjećanje. Zbog toga se snovi označuju kao pojavni oblik nesvjesnoga. S biološkog stajališta sanjanje je od posebne važnosti i njegovo sprječavanje (buđenje sanjača u REM-fazi) izaziva niz psihofizioloških smetnji. Oni koji tvrde da uopće ne sanjaju ili da rijetko sanjaju zapravo se svojih snova ne sjećaju. No, i ovi će ih znati opisati, ako ih se probudi pri kraju REM-faze.
IZVOR: Wikipedija
